<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd">
<html>
<head>
<title>HIDRA - Pojmovnik Eurovoc</title>
<meta content="text/html; charset=ISO-8859-2" http-equiv="Content-Type">
<link rel="stylesheet" href="eurovoc.css" type="text/css">
</head>
<body>
<table width="100%" border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr>
<td colspan="3" class="hdr">
</td>
</tr>
<tr>
<td class="logoHidra">
<img src="img/euzajed.gif" border="0" alt="Europske zajednice">
</td>
<td class="logoHidra">
<img src="img/hidra.gif" border="0" alt="HIDRA logo">
</td>
<td class="logoEUV">
<a href="index.html"><img src="img/eurovoc2.png" border="0" alt="Eurovoc"></a>
</td>
</tr>
<tr>
<td class="hdr2" height="10" colspan="3">
</td>
</tr>
</table>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%">
<tr>
<td class="hMenuL hMenu">
<table width="160" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr><td>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr>
<td class="topLpl"></td>
<td rowspan="2" class="ActMenu"><a class="ActMenu" href="eurovoc.html">Pojmovnik Eurovoc</a></td>
<td nowrap class="topRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td class="hMenuSide"></td>
<td class="hMenuSide"></td>
</tr>
<tr>
<td class="bottomLpl"></td>
<td class="bkgPl"></td>
<td class="bottomRpl"></td>
</tr>
</table>
</td></tr>
</table>
</td>
<td colspan="2" class="hMenu">
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" align="left" width="520">
<tr>
<td width="10"> </td>
<td>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr>
<td class="topLpl"></td>
<td rowspan="2" class="hMenuTxt"><a class="lhM" href="pretrazivanje.html">Pretraživanje</a></td>
<td class="topRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td class="hMenuSide"></td>
<td class="hMenuSide"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" height="10"></td>
</tr>
</table>
</td>
<td width="10"> </td>
<td>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr>
<td class="topLpl"></td>
<td rowspan="2" class="hMenuTxt"><a class="lhM" href="hijerarhija.html">Hijerarhijski prikaz</a></td>
<td class="topRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td class="hMenuSide"></td>
<td class="hMenuSide"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" height="10"></td>
</tr>
</table>
</td>
<td width="10"> </td>
<td>
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">
<tr>
<td class="topLpl"></td>
<td rowspan="2" class="hMenuTxt"><a class="lhM" href="abecedno.html">Abecedna kazala</a></td>
<td class="topRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td class="hMenuSide"></td>
<td class="hMenuSide"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" height="10"></td>
</tr>
</table>
</td>
<td width="10"> </td>
</tr>
</table>
</td>
</tr>
<tr>
<td width="200" class="menu">
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="160">
<tr>
<td colspan="3"> </td>
</tr>
<tr>
<td class="topLsv"></td>
<td class="middle bkgSv"></td>
<td class="topRsv"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem2"><a href="opojmovniku.html" class="lM">O pojmovniku</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="predgovor.html" class="lM">Predgovor</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="namjena.html" class="lM">Namjena</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="podrucja.html" class="lM">Područja</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="jezici.html" class="lM">Jezične verzije i norme</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="ustrojstvo.html" class="lM">Ustrojstvo</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="brojke.html" class="lM">Brojke</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem"><a href="upute.html" class="lM">Kako se služiti pojmovnikom</a></td> </tr>
<tr>
<td class="bottomLsv"></td>
<td class="middle bkgSv"></td>
<td class="bottomRsv"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3"> </td>
</tr>
<tr>
<td class="topLpl"></td>
<td class="middle bkgPl"></td>
<td class="topRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem2"><a href="crovoc.html" class="lM">Hrvatski dodatak</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem2"><a href="ispis.html" class="lM">Ispis (PDF)</a></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" class="menuItem2"><a href="odrzavanje.html" class="lM">Održavanje</a></td>
</tr>
<tr>
<td class="bottomLpl"></td>
<td class="bkgPl"></td>
<td class="bottomRpl"></td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3" >
</td>
</tr>
</table>
</td>
<td class="bd" colspan="2">
<div class="eurovoc">
<h3>Kako se služiti Pojmovnikom</h3>
<b>
Predmetno označivanje dokumenata</b>
</P><P>
Predmetno se označivanje sastoji od identificiranja pojmova kojima se bavi dokument i njihova prikazivanja preporučenim nazivima (deskriptorima) iz <i>Pojmovnika</i>.
</P><P>
Svrha je toga postupka da se omogući izdvajanje zapisa iz zbirke bibliografskih zapisa u dokumentacijskom sustavu koji će dati odgovore na upite korisnika. To je moguće jedino ako su pojmovi u upitu oblikovani upotrebom jednakih pojmova, tj. preporučenih naziva u <i>Pojmovniku</i>.
</P><P>
U praksi se predmetno označivanje sastoji od ovih koraka:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> Klasifikator, odnosno osoba koja se bavi predmetnim označivanjem ili indeksiranjem
pravi kratke bilješke o sadržaju dokumenta koji valja predmetno označiti. </p></li>
<li class="txtl"><P>Pojmovi koji se trebaju rabiti pri predmetnom označivanju dokumenta biraju se s obzirom na dva pravila: </p></li>
<ul class="txtl">
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"><P>Pravilo odabira kaže da se moraju izabrati samo oni pojmovi za koje se u dokumentu
mogu naći obavijesti koje bi mogle zanimati korisnike.</p></li>
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"><P> Pravilo iscrpnosti traži da se upotrijebe svi svrhoviti pojmovi sadržani u tekstu, bez
obzira na to odnosi li se tekst na njih izravno, eksplicitno ili samo neizravno.</p></li>
</ul>
<li class="txtl"><P> Biraju se preporučeni nazivi iz <i>Pojmovnika</i> koji identificiraju pojmove: </p>
<P>
Ako je dokument na stranom jeziku, pojmovi se prevode na jezik izdanja <i>Pojmovnika</i>
kojim se služi osoba koja predmetno označuje.</p>
<P>
Natuknice koje odgovaraju pojmovima u dokumentu zatim se traže u permutiranom
abecednom kazalu. </p></li>
</ul>
<P>
Postoje tri mogućnosti:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"> <P>
Ako značenje pojma odgovara preporučenomu nazivu, izabire se taj preporučeni naziv.</p>
<li class="txtl"> <P>
Ako značenje pojma odgovara nepreporučenomu nazivu (nedeskriptoru) s kojim se slaže u značenju, izabire se preporučeni naziv na koji nepreporučeni naziv upućuje i postupa se kao i u prethodnom slučaju (npr. <i>stipendija</i> upućuje korisnika na <i>pripomoć za školovanje</i>).</p>
<li class="txtl"> <P>
Ako se za značenje pojma ne može naći odgovarajući preporučeni naziv, korisnik ima četiri mogućnosti: </p>
<ul class="txtl">
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"> <P>
da u permutiranom abecednom kazalu potraži svaku riječ koja čini traženi višerječni
pojam da bi pronašao odgovarajući preporučeni naziv (npr. <i>obavijest o pozivu na javni
natječaj</i> nije u <i>Pojmovniku</i> ni preporučeni ni nepreporučeni naziv, ali preporučeni
naziv koji će se upotrebljavati -<i> poziv na javni natječaj</i> - naći će se pregledom zapisa
<i>poziv</i> ili <i>natječaj</i> u permutiranoj abecednoj verziji), ili pak odgovarajući nepreporučeni naziv koji
će ga uputiti na preporučeni naziv koji valja upotrijebiti; </p>
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"> <P>
da razmisli o drukčijoj formulaciji pojma u prirodnom jeziku i pogleda odgovara li ona
kojoj jedinici u permutiranom abecednom kazalu;</p>
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"> <P>
da odluči koja glavna kategorija ili kategorije (potpojmovnici) obuhvaćaju problematični pojam i među
postojećim preporučenim nazivima potraži one koji su mu najbliži (npr. <i>ekološka implikacija</i> se ne pojavljuje u
<i>Pojmovniku</i>, ali nedvojbeno pripada
potpojmovniku <i>5206 politika okoliša</i>; taj potpojmovnik uključuje preporučeni naziv <i>utjecaj na okoliš</i>,
koji onda valja upotrijebiti); </p>
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"> <P>
da spoji dva ili više preporučenih naziva iz permutiranoga abecednoga kazala kako bi izrazio pojam zaobilaznim
opisom (npr. <i>Washington Convention</i> nije u <i>Pojmovniku</i>, ali se
može izraziti preporučenim nazivima <i>međunarodna konvencija, životinjski svijet</i> i <i>biljni svijet</i>). </p>
</ul></ul>
</P><P>
Spomenuti slučaj preporučenoga naziva ili nepreporučenoga naziva "koji se slaže s pojmom u značenju" često će razumijevati
analizu konteksta pojma pronađenoga u dokumentu kako bi se uzelo u obzir njegovo stvarno, a ne doslovno značenje. Na primjer,
<i> damping</i> može, s jedne strane, značiti praksu prodaje robe u inozemstvu po cijenama nižim od cijena na domaćem tržištu -
u kojem se slučaju može upotrebljavati preporučeni naziv damping (značenje kojega je u <i>Pojmovniku</i> određeno napomenom o primjeni)
- ili <i>odlaganje otpada</i>, u kojem će se slučaju rabiti preporučeni naziv <i>odlaganje otpada</i>,
možda u vezi sa <i>zagađenje mora</i> ili <i>zagađenje tla</i>, ovisno o sadržaju.
</P><P>
Dva druga pravila primjenjuju se pri izboru preporučenoga naziva iz <i>Pojmovnika</i> kako bi se prikazali odgovarajući pojmovi:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"> <P><b>okomita određenost</b>: preporučeni naziv mora biti na istoj razini određenosti kao i sam pojam, ili ako to nije, na sljedećoj višoj
razini u <i>Pojmovniku</i>.
</P><P>
Primjeri:
</P><P>
Dokument koji se bavi pojmom <i>pokrajina</i> mora se predmetno označiti preporučenim nazivom <i>pokrajina</i>,
a ne širim pojmom <i>jedinica regionalne i lokalne uprave</i>.
</P><P>
S druge strane, dokument o anestetičarima - pojmu koji se ne nalazi u <i>Eurovocu</i> - mora se predmetno označiti širim pojmom<i> liječnik</i>,
koji je preporučeni naziv u <i>Pojmovniku</i>.
</P><P>
Dokument koji istražuje određenu situaciju u zemljama Beneluksa s detaljnim razmatranjem svake od tih triju zemalja, mora se indeksirati
s <i>Belgija</i>, <i>Luksemburg</i> i <i>Nizozemska</i>, a ne sa <i>zemlje Beneluksa</i>. </p>
<li class="txtl"><P> <b> vodoravna određenost</b>: pojam sastavljen od dviju ili triju riječi mora se izraziti složenim preporučenim nazivom, ako takav postoji u
<i>Pojmovniku</i>, a ne kombinacijom više preporučenih naziva od jedne riječi.
</P><P>
Primjer:
</P><P>
Dokument koji se bavi istraživačkom politikom Zajednice mora se predmetno označiti upotrebom preporučenoga naziva
<i>istraživačka politika Zajednice</i>, a ne preporučenim nazivom <i>politika Zajednice i istraživanje</i>.
</P>
</ul>
<P>
Ispravna primjena pravila o svrhovitu odabiru, iscrpnosti i određenosti presudno utječe na kakvoću sustava za pohranu i pretraživanje dokumenata.
</P><P>
Svrhovitost predmetnoga označivanja:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P>
ne ovisi o kakvoći <i>Pojmovnika</i>; </P>
<li class="txtl"><P>
ovisi o strategiji predmetnoga označivanja što se primjenjuje u određenom dokumentacijskom sustavu i, osobito, o
dubini predmetnoga označivanja; </P>
<li class="txtl"><P>
ovisi o mjeri u kojoj je dokumentalist ili klasifikator upoznat s korisnicima sustava i njihovim potrebama. </P>
</ul>
</P><P>
Iscrpnost ovisi o:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P>
opsežnosti <i>Pojmovnika</i> - samo se po sebi razumije da se predmetno mogu označiti samo pojmovi koji postoje u dokumentacijskom jeziku; </P>
<li class="txtl"><P>
strategiji predmetnoga označivanja, koja određuje dubinu predmetnoga označivanja;</P>
<li class="txtl"><P>
profesionalnosti i iskustvu dokumentalista i njihovoj pomnjivosti u radu.</P>
</ul>
</P><P>
U postupku pronalaženja dokumenata povećanje iscrpnosti pri predmetnom označivanju utječe na dva načina:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> povećava broj pogodaka ili "odziv"; drugim riječima, na osnovi postavljena upita bit će pronađen veći postotak
relevantih dokumenata iz dokumentacijskoga fonda; </P>
<li class="txtl"> <P>no, smanjuje preciznost; drugim riječima niži će omjer pronađenih dokumenata biti istinski važan.
</P>
</ul>
<P>
Ako se predmetno označe svi pojmovi sadržani u nekom dokumentu, pa i oni sasvim nevažni, raste vjerojatnost da se preko postavljenih upita pronađu svi ili gotovo svi mjerodavni dokumenti koji odgovaraju upitu. S druge strane, dobiveni popis bibliografskih jedinica sadržavat će visok postotak dokumenata male ili nikakve važnosti.
</P><P>
Da bismo razjasnili pojmove stupnja pogodaka i preciznosti, razmotrimo skup koji obuhvaća dokumente A, B, C, D, E i F.
</P><P>
Kao odgovor na upit dobili smo dokumente A, C, D i E.
</P><P>
Pri pregledu smo pronašli da su samo dokumenti C i E bitni, tj. da u potpunosti odgovaraju upitu.
</P><P>
Cjelovita analiza zbirke pokazuje da je dokument F mjerodavan, ali da nije bio pronađen. Stupanj pogotka bit će 2 (dokumenti C i E), podijeljeno s 3 (dokumenti C, E i F), tj. 0,67. Dakle, pronađeno je 67 % relevantnih dokumenata. Stupanj preciznosti bit će 2 (opet dokumenti C i E), podijeljeno s 4 (dokumenti A, C, D i E), tj. 0,5. Dakle, 50 % pronađenih dokumenata može se smatrati bitnima.
</P><P>
Određenost predmetnoga označivanja također ovisi o:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> samom pojmovniku koji može i ne mora sadržavati znatan broj određenih preporučenih naziva</P>
<li class="txtl"><P> strategiji predmetnoga označivanja </P>
<li class="txtl"><P> dokumentalistima i njihovu radu. </P>
</P>
</ul>
<P>
U suprotnosti s iscrpnošću veća određenost:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> smanjuje stupanj pogodaka, </P>
<li class="txtl"><P> ali povećava točnost. </P>
</P>
</ul>
<P>
Ako se dokumenti predmetno označuju pomoću preporučenih naziva istoga stupnja određenosti kao što su sami pojmovi koje oni izražavaju (npr.<i> nacionalni parlament</i>), upiti koji se služe tim preporučenim nazivima rezultirat će popisom bibliografskih referencija koje ne sadrže ni jedan dokument predmetno označen na višoj, općenitijoj razini (npr. <i>parlament</i>), premda će neki od njih sadržavati važnu obavijest. To se, s druge strane, ublažava činjenicom da će popis uključiti malo nebitnih dokumenata.
</P><P>
Valja, međutim, primijetiti da se dokumenti indeksirani na široj razini mogu pronaći pomoću tih preporučenih naziva. Obrnuto, nažalost, ne vrijedi. Ako predmetno označivanje nije određeno, postići će se:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> bolji stupanj pogodaka,
</P>
<li class="txtl"><P> ali manja točnost. </P>
</ul>
</P><P>
Stoga je važno da predmetno označivanje bude određeno.
</P><P>
Na primjer, tamo gdje postoji sustavan opći unos (tj. sustavno dodavanje širega naziva svakomu preporučenomu nazivu), mogu se pojaviti ovi slučajevi:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"> <P>Dokumenti koji se odnose na sve zemlje Europske zajednice općenito, ne baveći se nijednom zemljom posebice, bit će predmetno označeni preporučenim nazivom <i>zemlje EZ-a</i>.
</P>
<li class="txtl"><P> Dokumenti koji se bave posebno Belgijom bit će označeni preporučenim nazivima <i>Belgija i zemlje EZ-a</i>.
</P>
<li class="txtl"><P> Upit koji se odnosi na zemlje Europske zajednice kao cjelinu i koji će se poslužiti preporučenim nazivom <i>zemlje EZ-a</i>, potaknut će pronalaženje sva tri tipa dokumenata, dok će samo prvi tip biti uistinu bitan.
</P>
</ul>
<P>
U nekim dokumentacijskim sustavima predmetno označivanje na najodređenijoj razini omogućit će, prema korisnikovoj odluci, bilo pronalaženje specifičnih dokumenata (o Belgiji ili o Italiji, kao u gornjem primjeru), bilo specifičnih i općih dokumenata (o Belgiji, o Italiji i o zemljama Europske zajednice u cjelini) automatskom uporabom hijerarhijskih odnosa u tezaurusu. Ako su dokumenti predmetno označeni i kao specifični i kao općeniti, kako je to moguće pri općem unosu, ovaj stupanj korisničke slobode neće biti moguć.
</P><P>
Uz predmetno označivanje na temelju preporučenih naziva <i>Eurovoca</i> može biti korisno upotrijebiti "slobodne" preporučene nazive da bi se prikazali drugi pojmovi koji se javljaju u dokumentima. U tom će se slučaju stvoriti vjerodostojan popis takvih preporučenih naziva i gdje to bude prikladno, oni mogu uspostaviti hijerarhijske i asocijativne veze s preporučenim nazivima <i>Eurovoca</i>. Pokaže li se da bi neki od tih preporučenih naziva trebali biti uključeni u <i>Eurovoc</i>, zainteresirana dokumentacijska služba podnijet će Odboru za održavanje <i>Eurovoca</i> Obrazac za održavanje.
</P><P>
Općenito je preporučljivo da se predmetno označivanje omogući na dvjema razinama:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> glavni preporučeni nazivi, koji se navode u polju glavni preporučeni naziv; </p>
<li class="txtl"><P> sekundarni preporučeni nazivi, koji se navode u polju sekundarni preporučeni nazivi.</p>
</P>
</ul>
<P>
Prvo će polje sadržavati preporučene nazive za pojmove koji odgovaraju glavnomu predmetu ili predmetima dokumenta. Preporučeni nazivi za pojmove o kojima se u dokumentu može naći korisna obavijest, premda nisu glavni predmet dokumenta, stavit će se u drugo polje.
</P><P>
To, naravno, ne znači da <i>Eurovoc</i> sadrži dvije kategorije glavnih i sekundarnih preporučenih naziva. Ovisno o dokumentu, isti preporučeni naziv može biti i glavni i sekundarni.
</P><P>
Prednost je te metode u tome što dopušta da postupak postavljanja upita bude preciznije naciljan:
</P><P>
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> Ako korisnik želi pronaći ograničen broj visoko relevantnih dokumenata, provest će se pretraživanje samo pomoću glavnih preporučenih naziva.
</P>
<li class="txtl"><P> S druge strane, ako korisnik želi vrlo iscrpnu bibliografiju, provest će se pretraživanje pomoću glavnih i sekundarnih preporučenih naziva.
</P>
</ul>
<P>
Ta metoda istodobno omogućuje da se ograniči broj odrednica u kazalu upotrebom samo glavnih preporučenih naziva.
</P><P>
<b>Upute za oblikovanje upita</b>
</P><P>
Oblikovanje upita odgovara predmetnomu označivanju dokumenta. Predmetno se označivanje sastoji od utvrđivanja pojmova o kojima je u dokumentu riječ i koji bi mogli zanimati korisnike. Tim se pojmovima tada pridružuju preporučeni nazivi. Oblikovanja upita, nasuprot tomu, sastoji se od navođenja traženih pojmova koji bi se mogli javiti u dokumentima, pretvaranja tih pojmova u preporučene nazive i traženja dokumenata u dokumentacijskoj bazi podataka koji su indeksirani pomoću tih preporučenih naziva.
</P><P>
Navođenje pojmova za upit razumijeva potpuno drukčiji pristup od onoga pri identificiranju pojmova u dokumentu. Predmetno označivanje dokumenta rezultira vrlo visokim stupnjem sažimanja: dokument od pet do deset stranica obično se svede na pet do petnaest preporučenih naziva (tj. stupanj sažimanja od 1 % do 1 .), dok oblikovanje upita obično vodi proširivanju izvornoga iskaza.
</P><P>
Kad se oblikuje upit, korisnik na prirodnom jeziku mora što je moguće podrobnije naznačiti kakvu obavijest traži. Zatim navodi tražene pojmove i njihovim kombiniranjem formulira prošireni upit.
</P><P>
Korisnik potom te pojmove mora izraziti pomoću preporučenoga naziva iz <i>Pojmovnika</i>. Postoje tri mogućnosti:
<ul class="txtl">
<li class="txtl"><P> Upit je precizno oblikovan i pojmovi koje sadrži nalaze se u<i> Pojmovniku</i>. Korisnik tada konzultira permutirano abecedno kazalo, u kojem će naći: </p>
<ul class="txtl">
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;" ><P> preporučene nazive i nepreporučene nazive (pomoću kojih se mogu naći preporučeni nazivi) koji odgovaraju pojmovima u upitu;</li>
</p>
<li class="txtl" style="list-style-type: circle;"><P> hijerarhijski i asocijativno srodne preporučene nazive koji mogu pomoći da se pitanje oblikuje što točnije.
</p>
</li>
</ul>
<li class="txtl"> <P>Pitanje je precizno oblikovano, ali se (neki) sastavni pojmovi ne nalaze u <i>Pojmovniku</i>. Ako ne uspije pronaći pojam u permutiranom abecednom kazalu, korisnik bi trebao konzultirati predmetnu verziju i ispitati potpojmovnike koji odgovaraju području ili područjima upita, tražeći postojeće preporučene nazive za pojmove najbliže onima u upitu.
</p></li>
<li class="txtl"><P> Upit je neprecizan, što je čest slučaj. Korisnik tada treba provjeriti predmetni pojmovnik i pregledati potpojmovnik ili potpojmovnike koji odgovaraju području ili područjima na koja se upit odnosi. Najprikladniji preporučeni nazivi tada se mogu izabrati iz strukturiranoga popisa preporučenih naziva za odgovarajuće područje ili područja.
</P></li>
</ul>
<P>
Neki krajnji korisnici provode vlastita pretraživanja s terminala priključenoga na računalo u kojem se nalazi baza podataka. Drugi se radije koriste uslugama dokumentalista, no u tom je slučaju bitno da između korisnika i dokumentalista postoji izravan kontakt tako da prvi drugomu prenese što precizniju informaciju. To je preduvjet za uspješan prijenos obavijesti.
</p>
</div>
<div style="text-align: center; padding: 20px 100px 0px 0px; font-size: 90%;">
___________________________________________________<br>
HIDRA, 10000 Zagreb, Trg maršala Tita 3, p.p. 327<br>
telefon: (01) 4855 827, telefax: (01) 4855 655
</div>
</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
RSS Feed