| 1 |
<br> |
| 2 |
<center><b>IZVOR PODATAKA</b></center> |
| 3 |
<br> |
| 4 |
<p class="ptext"><i>Mjerna stanica: Zagreb, Griè - Dr¾avni hidrometereolo¹ki zavod<br> |
| 5 |
Analiza uzoraka: Doc. dr. Edita ©tefaniæ, Poljoprivredni fakultet Osijek</i> </p> |
| 6 |
<center><b>TUMAÈENJE ALERGIJSKOG SEMAFORA</b></center> |
| 7 |
<br> |
| 8 |
<p class="ptext">Rezultat mjerenja koncentracije peludi iskazuje se u broju zrnaca peludi u m<sup>3</sup> (npr. 15/m<sup>3</sup>). Broj koji uzrokuje tegobe u veæine bolesnika nije isti za sve grupe peludi, za trave veæ manji broj zrnaca stvara di¹ne tegobe, npr. preko 10/m<sup>3</sup>, dok kod korova te smetnje nastaju obièno kad koncentracije prijeðe 50/m<sup>3</sup>. Slijedi prikaz vjerojatnosti pojave di¹nih tegoba u odnosu na broj zrnaca peludi u m<sup>3</sup> u odnosu na glavne grupe peludi: </p> |
| 9 |
<table border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 width="100%"> |
| 10 |
<tr><th rowspan=2>Razina<br>peludi</th><th>STABLA</th><th>TRAVE</th><th>KOROVI</th></tr> |
| 11 |
<tr><th colspan=3>Broj zrnaca peludi /m<sup>3</sup></th></tr> |
| 12 |
<tr><td colspan=4><hr width="100%" noshade size=1></td></tr> |
| 13 |
<tr class="semniska"><td class="semniska"><b>NISKA</b></td><td class="semniska">1-15</td><td class="semniska">1-5</td><td class="semniska">1-10</td></tr> |
| 14 |
<tr class="semumjerena"><td class="semumjerena"><b>UMJERENA</b></td><td class="semumjerena">16-90</td><td class="semumjerena">6-20</td><td class="semumjerena">11-50</td></tr> |
| 15 |
<tr class="semvisoka"><td class="semvisoka"><b>VISOKA</b></td><td class="semvisoka">91-1500</td><td class="semvisoka">21-200</td><td class="semvisoka">51-500</td></tr> |
| 16 |
<tr class="semvrlovisoka"><td class="semvrlovisoka"><b>VRLO VISOKA</b></td><td class="semvrlovisoka">>1500</td><td class="semvrlovisoka">>200</td><td class="semvrlovisoka">>500</td></tr> |
| 17 |
</table><br> |
| 18 |
<p class="ptext">Pri <b>niskoj</b> koncentraciji peludi u zraku samo osobe izrazito osjetljive na peludi imat æe simptome bolesti (ovisno o dijagnozi, npr. oni s rinitisom kihanje, a oni s astmom gu¹enje). Pri <b>umjerenoj</b> koncentraciji peludi puno alergiènih osoba imat æe tegobe. Pri <b>visokoj</b> koncentraciji veæina alergièara imat æe simptome bolesti, a pri <b>vrlo visokoj</b> koncentraciji sve osobe koje su preosjetljive na neku pelud imat æe di¹ne tegobe. Tada je nu¾no poduzeti preventivne mjere i redovito uzimati lijekove koje je lijeènik propisao za njihovu alergijsku bolest. </p> |
| 19 |
<br> |
| 20 |
<center><b>ALERGIJSKE BOLESTI I POTREBA ZA KONTINUIRANIM MJERENJEM PELUDI U ZRAKU</b></center> |
| 21 |
<br> |
| 22 |
<p class="ptext">Alergije predstavljaju bolesti modernog èovjeka i posljednjih su desetljeæa u znatnom porastu. Smatra se da æe alergije biti "kuga 21. stoljeæa". Oko 20% do 25% ukupnog puèanstva Zemlje ima neku od alergijskih bolesti: alergijski rinitis, astmu, alergijski dermatitis, urtikariju, ili gastrointestinalne alergije. Najèe¹æa alergija je "peludna groznica" ili <b>sezonski alergijski rinitis</b> - reakcija sluznice nosa i oèiju na peludi. Simptomi su kihanje vi¹e puta za redom, curenje vodenaste sekrecije iz nosa, svrbe¾ sluznica nosa, oèiju, nepca, ¾drijela i/ili u¹iju, uz crvenilo, peèenje i su¾enje oèiju. </p> |
| 23 |
<p class="ptext">Simptomi nisu opasni po ¾ivot, ali smanjuju uèinkovitost u poslu, te uzrokuju znaèajne gubitke radnih dana. Ukoliko alergijska reakcija zahvati i donje di¹ne putove - bronhe, nastaje <b>alergijska astma</b>. Astma u klinièkoj slici ima napade gu¹enja uz sviranje u prsima, ka¹alj, noæno buðenje zbog ote¾anog disanja, te slabiju toleranciju tjelesnog napora. U te¾em obliku mo¾e biti opasna po ¾ivot, a èesto je uzrok invalidnosti. Sve tri skupine peludi biljaka, pelud stabala, trava i korova mogu uzrokovati ovakve bolesti, astmu i rinitis, koje tada imaju sezonska obilje¾ja. Pelud stabala tijekom prosjeène godine u na¹im krajevima s kontinentalnom klimom pojavljuje se u zraku u rano proljeæe, veæ polovicom veljaèe, i to prvo pelud lijeske i johe, potom u o¾ujku pelud breze, ne¹to kasnije hrast i ostala stabla. Kasnije u proljeæe poleniraju trave, od polovice travnja do polovice lipnja. Tijekom kolovoza, do polovice rujna u zraku su velike koncentracije polena korova, osobito limund¾ika (Ambrosia elatior). Drugim rijeèima, peludi su u zraku "od snijega do snijega". </p> |
| 24 |
<p class="ptext">Ovisno o temperaturi zraka, kolièini padalina, vlazi i ostalim klimatskim osobitostima sezone poleni se javljaju ne¹to ranije ili kasnije od oèekivanog datuma. Takoðer postoje diurnalne varijacije kolièine peludi u zraku, a osobito se one razlikuju u sezoni od dana do dana, ovisno o tome da li oblaèno, pada ki¹a ili je sunèan vjetrovit dan. </p> |
| 25 |
<p class="ptext">Alergijske bolesti nije moguæe uspje¹no lijeèiti bez prevencije. U preventivi iznimno je znaèajan podatak o kolièini peludi u zraku, jer simptomi bolesti koreliraju s tom kolièinom peludi. Oboljeli od sezonskih alergija trebaju planirati svoje aktivnosti ovisno o tome koliko je zrnaca peludi u zraku toga dana, npr. ako je peludi manje, mogu izlaziti iz kuæe i obaviti poslove vani, a ako je u zraku velika kolièina peludi, bolje da se zadr¾avaju u kuæi, dr¾e zatvorene prozore ili da otputuju u podruèje gdje te peludi nema u zraku (npr. na more, ili u planine, ako je moguæe). Postoji jo¹ niz preventivnih mjera o tome kako se mo¾e za¹tititi od velike koncentracije peludi u zraku, o èemu se bolesnici trebaju posavjetovati sa svojim lijeènikom specijalistom za di¹ne bolesti. </p> |
| 26 |
<p class="small">Autor: Dr.sc. Sanja Popoviæ-Grle, specijalist pulmolog, Klinika za pluæne bolesti <i>"Jordanovac"</i>, ZAGREB </p> |
Parent Directory
| 
Revision Log